Hrvatska barokna i prosvjetiteljska književnost

Društveno?povijesna uvjetovanost barokne književnosti ? katolička obnova; stilska obilježja barokne književnosti. Pojava novih ili obnovljenih žanrova (melodrama, plačevi, komične poeme, parodije i dr.) i njihova struktura. I. Gundulić I njegovo cjelokupno djelo. Portreti  pisaca: J. Palmotić, I. Bunić Vučić, S. Đurđević, V. Menčetić, J. Križanić, V. Skvadri, A. Gleđević, J. Kavanjin, P. Kanavelić, i dr. Kazalište i drama XVII. stoljeća. Ignjat Đurđević. Književni rad u sjevernoj Hrvatskoj. Juraj Habdelić. Rad na stvaranju zajedničkog književnog jezika. Ozaljski književni krug. P. Zrinski, F. K. Frankopan. P. R. Vitezović. Književni rad u Bosni u XVII. stoljeću. M. Divković.

Osnovne značajke prosvjetiteljskih (i racionalističkih) tendencija u Hrvatskoj. Značenje učenosti za strukturu pretežita dijela književnosti 18. stoljeća. Zanimanje za političku i književnu prošlost, rodoljublje i obnova vrijednosti nacionalne kulture. Hrvatski latinisti (Stay, Kunić, Džamanjić, Ferić, Katančić i dr.). Pojava prve hrvatske poetike (Katančić). Najznačajniji predstavnici i njihove književne i ostale značajke: Grabovac, Kačić Miošić, Kuhačević, Relković, Došen, Ivanošić. Trend pobožne i didaktičke književnosti. Značajke i predstavnici. Kajkavske pjesmarice. Književnost u Slavoniji: Kanižlić, Katančić i dr. Drama i kazalište (frančezarija i talijanarija u Dubrovniku, dubrovačka domaća drama, školska drama u sjevernoj Hrvatskoj). Tituš Brezovački i T. Mikloušić. Hrvatska uoči pretpreporodna razdoblja. Književne i izvanknjiževne značajke toga razdoblja.